[vc_row][vc_column][vc_column_text]Verovatno već znate da zdravlje srca zahteva zdravu ishranu, vežbanje i kontrolu poznatih faktora rizika za srčane bolesti kao što je visok krvni pritisak, ali da li ste znali da vaš mozak igra važnu ulogu i u zdravlju srca?

Poslednjih godina istraživači su sve više otkrivali veze između lošeg mentalnog zdravlja i većeg rizika od srčanih oboljenja. To možda ne čudi, jer poremećaji mentalnog zdravlja mogu uticati na vaše ponašanje. Na primer, možda ćete imati manju verovatnoću redovnog vežbanja ili veću verovatnoću da pijete previše alkohola ako se osećate depresivno. Pored toga, neka pitanja koja utiču na naše mentalno zdravlje i određeni poremećaji mentalnog zdravlja mogu takođe pokrenuti fizičke promene u telu koje mogu na nekoliko načina povećati srčani rizik.

Stres

Dugotrajni stres može podići krvni pritisak, smanjiti protok krvi u srce, smanjiti pumpanje srca, pokrenuti abnormalne ritmove pumpanja i aktivirati sistem zgrušavanja krvi i njegov inflamatorni odgovor. Iznenađujuće, istraživanja pokazuju da hronični stres može biti štetniji za vaše srce od većih životnih promena.

Depresija

Odnos depresije i bolesti srca je dvosmerni. Prema jednom istraživanju, depresija udvostručuje rizik od razvoja koronarne arterijske bolesti. Druge studije pokazuju da je kod ljudi koji već imaju bolesti srca tri puta veća verovatnoća da budu depresivni nego kod drugih ljudi. Čak svaki peti preživeli srčani udar razvije depresiju. A depresija je nezavisni faktor rizika za naredni srčani udar kod ljudi koji su ga već imali. To može biti delimično zato što je manje verovatno da će ljudi koji su depresivni prestati da puše, uzimaju propisane lekove ili vežbati – čak i nakon srčanog udara.

Neprijateljstvo i bes

Prema istraživanju, ljudi koji su obično ljuti imaju dva do tri puta veću verovatnoću da dobiju srčani udar ili neki drugi srčani događaj od ostalih.

Socijalna izolacija

Dokazi pokazuju da su muškarci i žene koji žive sami znatno skloniji srčanom udaru ili iznenadnoj smrti. Sa druge strane, starije odrasle osobe sa jakom mrežom prijatelja imaju znatno manju verovatnoću da umru tokom 10 godina od onih bez snažne socijalne podrške.

 

Put ka zdravijem srcu

Ako se borite sa bilo kojim od ovih problema, postoje stvari koje možete učiniti da poboljšate svoje mentalno zdravlje, a potencijalno i zdravlje srca.

 

Stručna pomoć može vam pomoći da rešite mnoge izazove, uključujući ozbiljne traume iz vaše prošlosti. Terapija razgovorom, poput kognitivne terapije ponašanja (koja je dizajnirana da razbije negativne misaone obrasce) i lekovi, samo su neke od opcija koje mogu pomoći.

Kada ste depresivni ili se emocionalno borite, zdrava ishrana i vežbanje su uglavnom po strani. Ali mala, svakodnevna poboljšanja kojima se može upravljati doprinosi boljem opštem zdravlju. Čak i male promene poput dodavanja više voća i povrća na tanjir ili šetnje po kući mogu vam pomoći. Pokušajte da pronađete fizičke aktivnosti u kojima uživate i koje vam mogu pomoći da ostanete motivisani.

Aktivnosti koje stimulišu vaš mozak mogu vam pomoći da poboljšate mentalno zdravlje. Uzmite novi hobi, dodajte novinu svom danu isprobavanjem nove rute za pešačenje ili isprobajte novu aktivnost.

Ublažavanje stresa je veliki izazov za skoro sve ovih dana. Jedna od strategija koja može pomoći u suzbijanju je meditacija, koja podstiče samosvest i fokus na sadašnjost. Redovno vežbanje, zdrava ishrana i dovoljno kvalitetnog sna takođe mogu pomoći u održavanju nivoa stresa.

Na kraju, stvari koje su dobre za vaš mozak su dobre za vaše telo – i vaše srce

Izvor: www.health.harvard.edu[/vc_column_text][/vc_column][/vc_row]

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *